Zaklada "Hrvoje Požar"

1. Nagradu "Hrvoje Požar" za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike dobio  je prof. dr. sc. Frano Barbir,  redoviti profesor  u trajnom zvanju s Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Prof. Frano Barbir rođen je 21.11.1954. godine u Splitu gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju te započeo studij strojarstva na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB). Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu 1978. godine. Poslijediplomski studij upisao je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer Ekološko inženjerstvo, gdje je i magistrirao 1984. godine. U Institutu brodograđevne industrije u Splitu zapošljava se 1985. godine na mjestu stručnog suradnika iz područja energetike u grupi za nove proizvode.
Godine 1988. odlazi u Sjedinjenje Američke Države na University of California, Berkley gdje studira na interdisciplinarnom studiju u Grupi za energiju i resurse. Zatim prelazi na University of Miami (Coral Gables, Florida) gdje je i doktorirao. Nakon toga je na fakultetu uveo novi nastavni program Gorivni članci kroz kolegij Pretvorba energije.
Bio je voditelj brojnih znanstveno-istraživačkih i tehnoloških projekata iz područja gorivnih članaka financiranih od američkog Ministarstva energetike, NASA-e, Ministarstva obrane, Nacionalne znanstvene zaklade i velikih kompanija kao što su Ford Motor Company, 3M i dr. Istovremeno na University of Connecticut uvodi novi kolegiji na preddiplomskom i poslijediplomskom studiju gdje ima status Professor-in-Residence. Paralelno s tim radio je u novoosnovanom Connecticut Global Fuel Cell Centru gdje je osnovao laboratorij za testiranje membranskih gorivnih članaka i vodio projekt razvoja minijaturnih gorivnih članaka.
Od srpnja 2005. godine preuzima dužnost pomoćnika direktora UNIDO-vog Međunarodnog centra za vodikove energetske tehnologije (UNIDO-ICHET) u Istanbulu u Turskoj. Nakon toga nastavlja znanstveno-istraživačku karijeru u Hrvatskoj na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu kao redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za termodinamiku, termotehniku i toplinske strojeve. Vodi projekte Nacionalne zaklade za znanost, Europske komisije (preko programa FP7 i Horizon2020) te Europskog fonda za regionalni razvoj. Na tim projektima surađuje s istraživačkim centrima iz Europe (SINTEF iz Norveške, FC Lab iz Francuske, ZSW i EIFER iz Njemačke, Universita di Tuscia iz Italije), velikim tvrtkama (Alstom Power/General Electrics iz Švicarske i UK, Daimler (Mercedes), Bosch Engineering iz Njemačke, VDL iz Nizozemske) i malim tvrtkama (Dantherm iz Danske, Elring Klinger iz Njemačke, Helbio iz Grčke).  U sklopu ovih projekata osniva, oprema i ekipira laboratorij za nove termo-energetske tehnologije na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.
Dr. sc. Frano Barbir jedan je  od pionira i svjetski priznatih stručnjaka na području istraživanja, razvoja i primjene gorivnih članaka s polimernom membranom. Autor je knjige PEM Fuel Cells: Theory and Practice (Elsevier/Academic Press, 2005. a 2013. izašlo je novo dopunjeno izdanje). Knjiga je pisana kao priručnik i udžbenik za studente i inženjere koji rade na gorivnim člancima. Autor je, ili koautor, više od 200 znanstvenih, preglednih i stručnih radova objavljenih u znanstvenim i stručnim časopisima, knjigama, enciklopedijama i zbornicima radova. Koautor  je sedam patenata izdanih od U.S. Patent and Trade Office te koautor još nekoliko patentnih prijava. Citiran je više od 2000 puta.
Dr. sc. Barbir je dugo godina bio jedan od urednika najstarijeg i najuglednijeg časopisa na području energije vodika International Journal of Hydrogen Energy, a od 2011. je Editor Emeritus. Također, član je uređivačkih odbora nekoliko drugih časopisa slične tematike. Sudjelovao je na velikom broju međunarodnih skupova na kojima je držao predavanja, vodio sekcije te bio član organizacijskih i programskih odbora.

Temeljem iznesenog  smatramo da je profesor Frano Barbir svojim stručnim i znanstvenim  radom dao znatan doprinos razvitku energetike.

Prijedlog za nagradu podnio je prof. dr. sc. Elis Sutlović s FESB-a u Splitu.


 

2. Nagradu "Hrvoje Požar" za popularizaciju energetike dobio  je Ranko Vujčić, dipl. ing.

Ranko Vujčić, dipl. ing. strojarstva, rođen je 1956. godine. Nakon fakulteta zaposlio se 1981. godine u Brodograđevnoj industriji u Splitu (BIS), u odjelu Tehnologije analiza postojećih i projektiranje novih tehnoloških procesa.
Godine 1987. prelazi u Brodosplit-Institut gdje radi na istraživanjima, analizama i razvoju brodograđevnih procesa iz područja energetike. Istovremeno je radio na nekoliko projekata te vodio projekte s tematikom energetike i gospodarskog razvitka otoka.
Godine 1998. prelazi u Splitsko-dalmatinsku županiju, u Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i obnovu na mjesto stručnog suradnika za proizvodnju i energetiku. Analiza gospodarskih subjekata i energetskog sustava Županije bili su glavni interesi njegovog rada. Godine 2009. imenovan je pomoćnikom Pročelnika za industriju, energetiku, promet i veze u županijskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i EU fondove. Radio je na projektima obnove i razvitka gospodarstva općina Vrlika (sudionik) i  Šolte (voditelj) te strategije energetskog razvitka Županije splitsko-dalmatinske (u sklopu regionalnog planiranja energetike u RH - projekta Vlade RH). Bio je suradnik u izradi nacionalnih programa za energetiku (SUNEN i ENWIND) gdje je vodio podprojekt "Vodikov energetski sustav". Na području energetike radio je na programima obnovljivih izvora energije i plinofikacije te na njihovom doprinosu u ostvarivanju održivog razvitka na području Županije. Uz pripremu i vođenje razvojnih programa u okviru suradnje s EU radio je na osmišljavanju razvojnih programa na temelju javno-privatnog partnerstva. U okviru suradnje s UNDP-om Hrvatska i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva vodio je program Sustavnog gospodarenja energijom na području Splitsko-dalmatinske županije.
Do danas je objavio šezdeset znanstveno-stručnih radova (šest iz područja brodogradnje i 54 iz područja energetike). Sudjelovao je na 105 projekata. Vodio je i sudjelovao u projektima pri Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Svojim  pristupom rješavanju energetskih problema na regionalnoj i lokalnoj razini značajno je motivirao i ohrabrivao druge regije i lokalne zajednice da i one pristupe analizi svog energetskog sektora. Time je značajno doprinio popularizaciji energetike kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji tako i šire.
Član je mnogih stručnih udruženja: Hrvatske stručne udruge za plin, Hrvatskog energetskog društva (HED), Savjeta klastera brodogradnje Splitsko-dalmatinske županije, International Association for Hydrogen Energy (IAHE), International Solar Energy Society (ISES) te New York Academy of Science (od 2001. godine).
Temeljem iznesenog  smatramo da je Ranko Vujčić svojim  radom dao znatan doprinos popularizaciji energetike.

Prijedlog za nagradu podnio je prof. dr. sc. Matislav Majstrović.

 

3. Nagradu „Hrvoje Požar“ za izvrstan uspjeh u studiju dobio  je Nikola Lopac

Nikola Lopac student je  I. godine diplomskog studija Tehničkog fakulteta u Rijeci. S položenih  38 ispita postigao je prosječnu ocjenu 5,00. Dobitnik je:

  • priznanja Tehničkog fakulteta u Rijeci za zalaganje i postignuti uspjeh u preddiplomskom studiranju tijekom akademske godine 2012/2013 te 2013/2014.
  • priznanja za sveučilišnog prvostupnika inženjera elektrotehnike za zalaganje I postignuti uspjeh u 2015. godini
  • izabran je za demonstratora iz predmeta Fizika I. u 2013/2014.
  • izabran je za demonstratora iz predmeta Mjerenja u elektrotehnici u 2014/2015.

Prijedlog za nagradu podnio  je prof. dr. Bernard Franković s Tehničkog fakulteta u Rijeci.

 

4. Nagradu „Hrvoje Požar“ za izvrstan uspjeh u studiju dobio je Krešimir Benčić

Krešimir Benčić student je II. godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. S položena 64 ispita postigao je prosječnu ocjenu 4,47.

Krešimir Benčić je daroviti mladi inženjer koji postiže izuzetno zapažene rezultate u nastavi, projektima i stručnom radu. Marljiv je i otvoren za nove ideje te za upoznavanje novih tema i područja. Bio je demonstrator na kolegiju Osnove elektrotehnike. Sudjelovao je u organizaciji studentskog natjecanja Elektroboj kao i projekta Zagreb Energy Conference. Član je studentskog ogranka udruge IEEE.

Prijedlog za nagradu podnio je prof. Marko Delimar.


 

5. Nagradu  „Hrvoje Požar“ za  posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike dobio je Borna Doračić, mag. ing. mech.

Borna Doračić diplomirao je  u siječnju 2016. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu s prosječnom ocjenom 4,06. Diplomski rad pod nazivom: “Model reaplikacije za planiranje, razvoj i integraciju pametnih centraliziranih toplinskih sustava u pametne energetske sustave” obranio je s izvrsnim uspjehom iz radnje i iz odgovora.

U ovom radu obrađena je tema replikacije pametnih centraliziranih toplinskih sustava
kao dijela pametnih energetskih sustava u pametnim gradovima. Rad je napravljen u skladu sa zadacima postavljenima u radnom paketu 8u sklopu projekta SmartEnCity.
Najprije je proveden sažeti pregled projekata pametnih gradova i pametnih centraliziranih toplinskih sustava kako bi se izdvojili važni podaci iz projekata u tijeku. Dobiveni podaci će služiti kao vrijedan doprinos u SmartEnCity projektu.
Opisom pametnih centraliziranih toplinskih sustava definirane su njihove glavne
karakteristike. Opis je dan uz pomoć sveobuhvatnog pregleda postojeće literature.
Kako bi se pametni centralizirani toplinski sustav kopirao, tj. replicirao iz jednog grada u drugi, potrebno je odrediti važne aspekte za replikaciju. Glavni aspekti koji su definirani i objašnjeni su: geografski, financijski, tehnički i aspekt vlasništva.
Nakon toga, definirani su i opisani važni koraci metodologije za replikaciju pametnih centraliziranih toplinskih sustava te je izrađen dijagram toka replikacije uz grafički prikaz metodologije, korak po korak.
Konačno, definirana su i opisana četiri alata za korištenje u svrhu replikacije aktivnosti u gradu Sønderborg. Također, predložen je i sadržaj plana djelovanja za individualnu
replikaciju u gradu Sønderborg.

Diplomski rad je izrađen u suradnji Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Aalborg sveučilišta u Kopenhagenu u Danskoj pod mentorstvom prof. dr. sc. Brian Vad Mathiesena i komentorstvom doc. dr. sc. Gorana Krajačića.

Prijedlog za nagradu podnio je doc. dr. sc. Goran Krajačić.


 

6. Nagradu  „Hrvoje Požar“ za  posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike dobio je Tomislav Šoštarić, mag. ing. chem.

Tomislav Šoštarić diplomirao je u rujnu 2015. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu s prosječnom ocjenom 3,57. Diplomski rad pod nazivom: “ Povećanje djelotvornosti spremnika topline kod proizvodnje piva” obranio je s izvrsnim uspjehom iz radnje i iz odgovora.

U radu je obrađena djelotvornost spremnika topline kod proizvodnje piva. Spremnici topline imaju ključnu ulogu kod djelotvornog korištenja topline u proizvodnim procesima. To su uređaji koji privremeno pohranjuju toplinu pri visokim i niskim temperaturama i na taj način smanjuju potrebu za vanjskim izvorima grijanja ili hlađenja koji su nužni u proizvodnim procesima. Najčešće su korišteni spremnici tople vode. Kod procesa proizvodnje piva u upotrebi su spremnici za toplu i hladnu vodu, vrlo često s više zona grijanja ili hlađenja kako bi se zadovoljio temperaturni režim proizvodnje piva. Kod pivovara koje rade sa smanjenim kapacitetom dolazi do gubitka topline prilikom prekida rada od više dana što utječe na veću potrošnju vanjskih energenata. Cilj rada bio je analizirati spremnik topline srednjeg kapaciteta u lokalnoj pivovari te mogućnosti povećanja njegove djelotvornosti.

Prijedlog za nagradu podnijela  je prof. dr. sc. Ljubica Matijašević.


 

7. Priznanje „Hrvoje Požar“ za  posebno zapažen završni rad iz područja energetike dobila je Nataša Stankir, bacc. appl. chem

Nataša Stankir studentica je I. godine diplomskog studija Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.  S položenih 38 ispita postigla je prosječnu ocjenu 3,68. Završni rad pod nazivom: “ Izrada i karakterizacija superkondenzatora s grafenom kao aktivnim materijalom” obranila je u rujnu 2015. godine s izvrsnim uspjehom iz radnje i iz odgovora.

U ovom radu cilj je bio ispitati svojstva grafena i mogućnost njegove upotrebe kao aktivnog materijala u superkondenzatoru. U prvom koraku ovog rada provedena je redukcija grafen oksida (GO) u grafen (rGO) s NaBH4 kod pH=8 i pri 80°C. Dobiveni rGO je nanesen na elektrodu od staklastog ugljika (Elektroda11 i Elektroda12) te su ispitana kapacitativna svojstva ovako priređenih elektroda metodom cikličke voltametrije u otopini 0,5 mol dm-3 Na2SO4. Dobiven kapacitet za Elektrodu11 iznosi 17,56 F g¯¹ , a za Elektrodu12 13,9 F g¯¹. Osim uzorka priređenog u laboratoriju, ispitan je i komercijalno dostupan uzorak rGO (Elektroda22) koji pokazuje veću vrijednost specifičnih kapaciteta, odnosno 64,48 F g¯¹. Niži kapaciteti zabilježeni kod priređenog rGO posljedica su manjeg stupnja redukcije.
Od priređenog i komercijalno dostupnog uzorka rGO na podlozi od staklastog ugljika sastavljeni su superkondenzatori koji su označeni kao Superkondenzator1 (priređeni rGO) i Superkondenzator2 (komercijalni rGO). Između elektroda smješten je celulozni separator natopljen otopinom 0,5 mol dm-3 Na2SO4. Ispitivanje svojstava superkondenzatora provedeno je metodom cikličke voltametrije i kronopotenciometrije. Za Superkondenzator1 specifični kapacitet dobiven metodom cikličke voltametrije iznosio je 3,49 F g¯¹, dok za Superkondenzator2 iznosi 6,45 F g¯¹. Metodom kronopotenciometrije, osim vrijednosti specifičnog kapaciteta, određene su vrijednosti specifične snage i energije. Za Superkondenzator1 dobiveni specifični kapacitet iznosi 3,32 F g¯¹, energija 2,39 W s g¯¹ i snaga 0,12 W g¯¹, dok za Superkondenzator2 specifični kapacitet iznosi 18,81 F g¯¹, energija 13,54 W s g¯¹ i snaga 0,12 W g¯¹. S obzirom da je kod Superkondenzatora2 dobiven veći specifični kapacitet i energija, proizlazi da Superkondenzator2 pokazuje bolja svojstva u odnosu na Superkondenzator1. Međutim kod Superkondenzatora2 je dobivena puno lošija stabilnost s povećanjem broja ciklusa punjenja i pražnjenja što je najvjerojatnije posljedica loše izvedbe superkondenzatora.
Prijedlog za nagradu podnijela  je doc. dr. sc. Marijana Kraljić Roković s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. 

 

8. Godišnje stipendije  Zaklade “Hrvoje Požar” dobili su studenti energetskog usmjerenja

  • Hrvoje Dorotić, student II. godine diplomskog studija Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Njegov prosjek ocjena iznosi 3,9. Hrvoje Dorotić osobno se je prijavio za stipendiju.

 

  • Matej Đuranović, student I. godine diplomskog studija Fakulteta strojarstva brodogradnje u Zagrebu. Njegov prosjek ocjena iznosi 4,4. Prijedlog za stipendiju  podnio je prof. dr. sc. Antun Galović.

 

  • Franjo Novosel, student I. godine diplomskog studija Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Njegov prosjek ocjena iznosi 4,5. Prijedlog za stipendiju podnio je prof. dr. sc. Antun Galović.

 

  • Goran Stunjek, student III. godine preddiplomskog studija Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Njegov prosjek ocjena iznosi 4,4. Goran Stunjek osobno se je prijavio za stipendiju.

 

  • Karlo Šepetanc, student III. godine preddiplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Njegov prosjek ocjena iznosi 4,5. Prijedlog za dodjelu stipendije  podnio je prof. dr. sc. Željko Stih.

 

 

Copyright © HED 2004-2012  |  Sva prava pridržana